Njemačka državna mirovina
Sustav državnog mirovinskog osiguranja u Njemačkoj temelji se na sustavu raspodjele. To znači: Trenutna generacija uplatitelja doprinosa financira mirovinu današnjih umirovljenika. Uplaćeni novac izravno se preusmjerava i isplaćuje. Tko danas radi, svoju će mirovinu kasnije dobiti financiranu od strane sljedeće generacije djece i unuka. Zbog toga se također govori o generacijskom ugovoru.
Desetljećima je sustav raspodjele uglavnom dobro funkcionirao. Međutim, s demografskim promjenama njemačkom mirovinskom fondu sada dolazi najveći izazov od njegovog postanka. Rastuća životna dob kao i niska stopa nataliteta dovode do toga da njemačko stanovništvo postaje sve starije. Nadalje, za generaciju rođenu u 1960-ima predstoji mirovina. Tzv. baby boomersi počinju odlaziti u mirovinu od 2025. Iako se povećava sudjelovanje žena u radnoj snazi i migracija na tržište rada, ukupno gledano, ne dolazi dovoljno radne snage da bi se nadoknadio odlazak baby boomersa. To rezultira većim brojem primatelja mirovina i manjim brojem uplatitelja doprinosa.
Državno mirovinsko osiguranje također se mora brinuti i o mnogim drugim stvarima koje se ne financiraju izravno iz vaših doprinosa. Na primjer, odgovorna je za vašu rehabilitacijsku uslugu ako se razbolite, ili plaća dodatak na mirovinu ako ste podizali djecu. Da bi se financirale ove takozvane neosiguravateljne usluge, savez pruža dodatnu financijsku potporu iz poreznih prihoda mirovinskom osiguranju. I budući da se mirovinsko osiguranje više ne može financirati samo iz doprinosa, dodaju se i sredstva iz poreza.
Koje vrste mirovina postoje?
Kada se spominje mirovina, obično se misli na mirovinu za starost. Osiguranici primaju mirovinu za starost kada dosegnu dob za umirovljenje. Osim mirovine za starost, postoje i druge vrste mirovina. Druga najzastupljenija vrsta mirovine u Njemačkoj je invalidska mirovina. Osigurava se za ljude koji zbog bolesti više ne mogu ili mogu samo djelomično raditi. ( Erwerbsminderungsrente). Obiteljska mirovina (Hinterbliebenenrente) osigurava užu obitelj (suprižnici i djeca) osiguranika iz državne mirovine. Podijeljena je na udovčevu mirovinu i dječju mirovinu. (Witwen- und die Waisenrente)
Unatoč imenima, bazna i majčinska mirovina nisu posebne vrste mirovina. To su dodaci na mirovinu koji se isplaćuju zbog siromaštva u starosti ili kao priznanje za odgoj djece.
Zbog sustava raspodjele, razvoj mirovine vezan je uz razvoj plaća. Ako se prosječna plaća po zaposleniku poveća, povećat će se i mirovina sadašnjih umirovljenika. Datum za prilagodbu je uvijek 1. srpnja svake godine. Međutim, ako plaće padnu, mirovina se ne smanjuje. To sprječava jamstvo mirovine. Općenito, plaće i mirovine ne rastu u istom omjeru.
Koliko visok je doprinos za mirovinsko osiguranje?
Radno sposobne osobe koje pridonose socijalnom osiguranje plaćaju dio svojih primanja u mirovinski fond. Obvezni doprinos za mirovinsko osiguranje iznosi 18,6 posto od početka 2018. godine. Podijeljen je na pola između zaposlenika i poslodavca. (Posebni slučajevi kod preduzetnika i samozaposlenih!)
Postotak doprinosa računa se samo do određene granice prihoda, tzv. granice za obračun doprinosa. (Beitragsbemessungsgrenze) U mirovinskom i osiguranju za nezaposlenost to iznosi godišnje 90.600€ (Zapadne pokrajine) i 89.400€ (Istočne pokrajine).
Koliku mirovinu možeš očekivati?
Umlageverfahrenu uplaćeni doprinosi odmah se isplaćuju trenutnim umirovljenicima. Svoje vlastite zahtjeve akumuliraš u obliku entgelt točaka, popularno nazvanih mirovinskim točkama. One se određuju prema visini radnog prihoda. I to na sljedeći način: Entgeltpunkt se prikuplja kada netko u određenoj godini zarađuje upravo koliko i svi osiguranici u prosjeku. Za tu točno određenu prosječnu zaradu, u tekućoj godini logično nedostaju potpuni podaci. Stoga se privremena prosječna zarada procjenjuje na temelju razvoja plaća u prethodne dvije godine. Onaj tko zarađuje samo polovicu prosjeka dobiva pola entgelt točke, dok onaj tko zarađuje dvostruko dobiva dvije točke. Entgeltpunktu je dodijeljena novčana vrijednost, nazvana mirovinska vrijednost. Jedna točka donosi mirovinu od 37,60 eura od srpnja 2023. godine.
Izračun mirovine pomoću formule
Kada se govori o povećanju mirovine, u osnovi se misli na povećanje vrijednosti entgelt točaka. Mirovinski sustav prilikom umirovljenja pretvara entgelt točke u mirovinu pomoću formule: mjesečni iznos mirovine = entgelt točke x faktor pristupa x trenutna mirovinska vrijednost x faktor vrste mirovine.
Faktor pristupa uzima u obzir dodatke ili odbitke, koje, primjerice, mogu nastati zbog ranijeg odlaska u mirovinu. Faktor vrste mirovine odnosi se na različite razine vrsta mirovina. Na primjer, plaćanje djelomične invalidske mirovine iznosi samo polovicu punog iznosa mirovine.
Kalkulator možete naći na službenim stranicama Deutscherentenversicherunga
Koliko iznosi prosječna mirovina?
Često se kao model za izračune visine mirovine koristi standardni umirovljenik. To je osoba koja je 45 godina uvijek zarađivala prosječnu plaću u Njemačkoj. Takav umirovljenik u 2022./2023. godini može očekivati bruto mirovinu od oko 1.621 eura u starim i 1.598 eura u novim saveznim državama. Nakon doprinosa za zdravstveno i njegu prije oporezivanja, umirovljenik ima gotovo 1.423 eura (Zapad) odnosno 1.402 eura (Istok).
Međutim, ove se vrijednosti nikako ne mogu usporediti s prosječnom starosnom mirovinom u Njemačkoj. Visina prosječno isplaćenih mirovina prema najnovijim podacima iz 2022. godine iznosi oko 993 eura. Ali i taj broj treba uzeti s rezervom iz statističkih razloga. Na primjer, treba znati da su mirovine žena u prosjeku znatno niže od onih muškaraca i da stoga ukupni prosjek pada.
Kada počinje regularna starosna mirovina?
Pravo na redovnu starosnu mirovinu imaju svi koji su minimalno pet godina uplaćivali doprinose u obvezno mirovinsko osiguranje.
Starosna granica za odlazak u mirovinu postupno se povećava sa 65 na 67 godina. Oni koji su rođeni 1964. godine ili kasnije, moći će u mirovinu otići tek s navršenih 67 godina, bez umanjenja svoje mirovine.
Oni koji ipak žele zatražiti mirovinu prije dostizanja starosne granice, morat će prihvatiti odbitke na isplate mirovina. Svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu koštat će 0,3 posto mjesečne isplate mirovine. Preduvjet za to su 35 godina uplaćivanja u mirovinsko osiguranje (starosna mirovina za dugogodišnje osiguranike).
Oni koji su bili osigurani za mirovinu 45 godina, mogu otići u mirovinu prije navršene 63. godine, bez umanjenja mirovine. To se naziva mirovina za osobito dugogodišnje osiguranike. Postoji i prijelazna odredba za povećanje starosne granice. Za generacije rođene nakon 1964. godine, prijevremena mirovina za osobito dugogodišnje osiguranike moguća je tek sa 65 godina.
Za osobe s teškoćama u kretanju, starosna granica za redovnu mirovinu u 2023. godini iznosi 64 godine i dva mjeseca (za generaciju rođenu 1958. godine). Postupno će se povećavati do 65 godina do 2029. godine.
Pomicanje odlaska u mirovinu
Možeš odgoditi mirovinu nakon dosega starosne granice. Za svaki mjesec odgode, mirovina se povećava za 0,5%. Ako nastaviš raditi, mirovina se dodatno povećava.
Izjednačavanje odbitaka
Osobe starije od 50 godina mogu izvršiti dodatne uplate u obvezno mirovinsko osiguranje kako bi izjednačili odbitke od prijevremenog umirovljenja, praktički kupiti Entgeltpunkte.
Više mirovine kroz skrb bližnjega sa invaliditetom
Osobe koje skrbe o bližnjima mogu, pod određenim uvjetima, ostvariti dodatne mirovinske bodove. Uvjeti uključuju skrbnički slučaj s barem stupnjem 2 ili višim (Pflegegrad), te najmanje dva dana i deset sati tjedno skrbi tijekom najmanje dva mjeseca godišnje. Umirovljenici koji žele koristiti ovaj model moraju se kategorizirati kao djelomični umirovljenici i odreći se najmanje 1 posto svoje mirovine, te obavezno stupiti u kontakt sa Deutscherentenversicherungom (DRV).
Tko je obvezno osiguran? (Pflichtversichert)
0bavezno osigurani u sustavu socijalnog osiguranja su svi zapolseni, te pojedini poduzetnici, posebno obrtnici ili primalje, mogu biti obavezni članovi u mirovinskom osiguranju. Osim toga, postoji mogućnost da samostalni poduzetnici dobrovoljno uplaćuju doprinose. Samostalni poduzetnici moraju sami snositi svoje doprinose, osim ako nisu članovi Umjetničkog socijalnog osiguranja. (Künstlersozialversicherung) Jer oni preuzimaju dio doprinosa poslodavca.
Pojedine skupine imaju pravo na mirovinu čak i bez vlastitih doprinosa ili s umanjenim doprinosima. To uključuje roditelje tijekom razdoblja odgoja djece, one koji se brinu o članovima obitelji, osobe s invaliditetom, vojne obveznike ili ljude u Saveznoj službi za društvenu pomoć, primatelje određenih nadoknada i ponekad studente s dodatnim poslovima.
Osobe koje rade mini job mogu odlučiti
Poslodavci plaćaju 15% doprinosa za radnike na pola radnog vremena. Radnici plaćaju ostatak do punog iznosa doprinosa iz svoje plaće, ali mogu biti oslobođeni osiguranja. Visina doprinosa za mirovinsko osiguranje ovisi o visini plaće.
Dobrovoljni doprinosi za mirovinu
Dobrovoljne doprinose moguće je platiti ili radi povećanja buduće mirovine ili radi stvaranja samog prava na mirovinu.
Samo osobe koje nisu obavezno osigurane mogu platiti dobrovoljne doprinose. Potrebno je samo podnijeti zahtjev nadležnom mirovinskom osiguravajućem tijelu, navodeći od kada i u kojem iznosu treba plaćati doprinose. Mirovinsko osiguranje pruža savjete pri podnošenju zahtjeva. Isplati se posebno uplaćivati dobrovoljne doprinose ako možete ispuniti minimalno razdoblje osiguranja od pet godina s nekoliko dodatnih uplata. Tek tada stječete pravo na mirovinu.
Koje informacije možete pronaći u godišnjoj obavijesti o mirovini? (Deutsche Renten Information)
Svake godine, ako imate najmanje 27 godina i najmanje pet godina minimalnog osiguranja, dobivate obavijest o mirovini koja izračunava visinu mirovine za različite scenarije. Prikazuje vaša mirovinska prava na temelju dosadašnjeg rada i kako bi se mogla razvijati ako nastavite zarađivati prosječnu plaću iz posljednjih pet godina. Također prikazuje mogući razvoj mirovine uz povećanje mirovinskog standarda za 1 ili 2 posto godišnje. Treba imati na umu da su ovo bruto iznosi mirovine i da će se na njih primjenjivati doprinosi za zdravstveno osiguranje, osiguranje za njegu i porezi. Također upozoravaju na inflaciju i da mirovine neće rasti skladno tome!
Oporezivanje i plaćanje socijalnog osiguranja u mirovini
Ako 2023. godine prvi put primite mirovinu, 83% vaše mirovine će se trajno oporezivati. Ako vaša primanja ostaju ispod osnovnog odbitka od 10.908 eura, ne plaćate poreze. Stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje je 7,3% plus pola dodatne stope. Umirovljenici u privatnom zdravstvenom osiguranju imaju pravo na subvenciju. Doprinosi za osiguranje za njegu se plaća potpuno od strane umirovljenika, stopa doprinosa je obično 3,4% za umirovljenike s djecom, a 4% za umirovljenike bez djece.